Menopauza

Menopauza je prirodan događaj u životu žene. U tijelu žene u razdoblju oko menopauze nastaju promjene koje su posljedica smanjenog stvaranja hormona u jajnicima, prvenstveno estrogena. U prosjeku, već nakon četrdesete godine života (a ponekad i u kasnijim tridesetima) stvaranje hormona u jajnicima počinje polako slabiti, što se postupno nastavlja do 44-45. godine. Od tada pa još otprilike 5-10 godina traje prijelazno razdoblje, koje se naziva klimakterij. Liječnici uobičavaju koristiti riječ perimenopauza. Kada stvaranje hormona u jajnicima padne ispod razine koja izaziva menstruaciju, ona izostaje. Menopauza je posljednje fiziološko krvarenje iz maternice koje prosječno nastupa oko 51. godine života, iako je normalan raspon prilično velik: od 40-58. godine. Razdoblje nakon menopauze jest postmenopauza, a oboje ustanovljavamo naknadno ako krvarenje nije nastupilo u idućih godinu dana, pod uslovom da niste trudni, ne dojite ili uzimate lijekove koji mogu utjecati na menstruacijski ciklus. Tek mali dio žena ima uredne cikluse do samog kraja nakon kojeg slijedi menopauza. 

Simptomi menopauze: 

• Valovi vrućine praćene znojenjem i lupanjem srca,te osjećajem uznemirenosti,rijetko osjećajem panike. 
• Psihičke promjene: Na sreću, ipak nisu sve žene podložne pojavi takvih simptoma. Neke ih imaju u znatno blažem obliku i traju znatno kraće. Ukupna promjena koju pojedina žena osjeti ipak nije samo rezultat nedostatka hormona i jačine simptoma. Na nju utiču i mnogi drugi razlozi kao što su svakodnevni stresovi uobičajeni za žene u toj dobi i mogućnosti (ili nemogućnosti) psihološke prilagodbe na njih.Žene koje su prije bile sklone depresivnom ponašanju mogu tokom perimenopauzalne promjene oboljeti od prave depresije koja se manifestuje hroničnim umorom, gubitkom interesa za uobičajene sadržaje i životne aktivnosti i potištenošću. Nasuprot tome, žene koje su spremnije početi drukčije živjeti, opisat će iskustvo s menopauzom kao razdoblje u kojem su ostvarile veće ispunjenost životom, unaprijedile ili poboljšale svoje odnose s ljudima iz obitelji ili poslovne i druge okoline. 
• Osteoporoza :U postmenopauzi u više više od 50 posto žena smanjena je koštana masa. Sama osteoporoza nema upozoravajućih simptoma. Bol u leđima može biti simptom već nastalog prijeloma jednog ili više kralješaka. Prijelom podlaktice ili kuka može vas učiniti ovisnim o tuđoj pomoći.Ako ste ranije ušli u postmenopauzu, mršavije ste građe, ako ste zapazili da ste izgubili tjelesnu visinu, pušite, konzumirate više alkohola i crne kave, te manje namirnica bogatih kalcijem, te ako je u vašoj obitelji bilo slučajeva osteoporoze i osteoporotičnih prijeloma, tada ste više od ostalih žena ugroženi od osteoporoze i njezinih posljedica.Degenerativne promjene najčešći su uzrok boli u mišićima i zglobovima, a estrogeni mogu umanjiti subjektivne tegobe zbog tih promjena. Od toga je mnogo važnije kako nedostatak estrogena ima uticaj i na kosti, koje postupno postaju sve poroznije te sklonije prijelomima pri posve malim opterećenjima. 
• Promjene konstitucije tijela: Od sredine trećeg desetljeća života do menopauze žene se udebljaju prosječno 17 kg. Mnoge žene povezuju debljanje s menopauzom i uzimanje hormonskog liječenja, iako to znanstveno nije dokazano. Mnogo je izvjesnije da je debljanje posljedica promjene načina života, poglavito smanjenja tjelesne aktivnosti bez koje suvišne kalorije jednostavno nemaju gdje “izgorjeti”, povećana unosa hrane i pića (alkohol iznimno obiluje kalorijama!). Osim nedostatka estrogena, promijenjena je i osjetljivost tijela na druge hormone. U konačnici, tijelo žene postaje manje ženstveno. Dolazi do povećanja tjelesne težine, dok se masno tkivo iz područja stražnjice i bedara premješta u područje trbuha. Slikovito rečeno, figura žene se mijenja iz kruškolike u onu nalik jabuci. Neki će reći i da postaju sličnije muškarcima, jer je opisani raspored masnoga tkiva karakterističan za muškarce. 
• Promjene kože: Nedostatak hormona u klimakteriju pospješuje promjene na koži koje su posljedica starenja: koža postaje suha, tanja, neelastična, mjestimično ispucala, produbljuju se bore. Kosa se prorjeđuje i gubi sjaj, smanjuje se količina stidnih dlaka. 
• Srce i krvni sudovi: Iako većina ljudi glavnom opasnošću za svoje zdravlje drži zloćudne bolesti, gotovo polovina svih ljudi i žena umire od posljedica kardiovaskularnih bolesti.Tako se npr. u žena u postmenopauzi rizik za koronarnu srčanu bolest povećava na 45 posto, a rizik za moždani udar na 20 posto.Jedan je od glavnih uzroka tome gubitak zaštitne uloge estrogena, ženskih spolnih hormona, koji za vrijeme fertilna razdoblja nastaju u jajnicima žene, a nakon menopauze u njima stvaranje tog iznimno važnoga hormona za zdravlje žene potpuno prestaje.Estrogeni smanjuju razinu lošeg i povećavaju razinu dobrog kolesterola. Zaštitni učinak estrogena nakon menopauze nestaje. Ako se estrogeni primjenjuju kao hormonsko liječenje, čini se da je za njihov povoljan učinak na srce i krvne žile presudno da se počinju uzimati dovoljno rano, kada se pojave prvi znaci nedostatka estrogena (nepravilnosti menstruacijskog ciklusa i valovi vrućine) i kada kardiovaskularni sustav još nije znatno zahvaćen aterosklerozom i njenim posljedicama. 
• Urogenitalna atrofija:Jedna od čestih zdravstvenih tegoba žena u perimenopauzi i postmenopauzi jeste urogenitalna atrofija. Ona nastaje zbog postupna prestanka stvaranja estrogena (ženskih spolnih hormona) u jajnicima žene. Pod njihovim utjecajem sluznica rodnice i mokraćne cijevi relativno je debela jer je sačinjava više slojeva stanica. Zbog toga kao i zbog dostatna vlaženja (također pod utjecajem estrogena), otporna je na mehaničke ozljede. Usto, estrogeni povoljno utječu na rast korisne vrste mikroorganizama, koja zahvaljujući estrogenima prevladava u bakterijskoj flori rodnice. Zbog njihove aktivnosti u njoj prevladava kiseli okoliš, koji štiti rodnicu od štetnih mikroorganizama, uzročnika upale. 

U postmenopauzi, razdoblju nakon posljednjeg fiziološkog krvarenja iz maternice, stanje se drastično mijenja: sluznica postaje stanjena, a promijenjen je i sastav bakterijske flore. Posljedica navedenih promjena pojava je simptoma urogenitalne atrofije. Uobičajeno je vrijeme njihove pojave 4-5 godina nakon menopauze, ali je moguće i nešto ranije. Rodnica postaje suha, skraćuje se i postaje manje elastična, spolni odnosi postaju jako bolni ili čak nemogući, čest je svrbež, žarenje, dok je pojačan iscjedak znak upale. Budući da promjene zahvaćaju i mokraćni sustav, pojavljuje se učestala potreba za mokrenjem, noćno mokrenje, osjećaj hitnosti, bol pri mokrenju i učestale bakterijske infekcije mokraćne cijevi i mokraćnog mjehura. Mnoge žene u tom razdoblju života zbog navedenih simptoma često uzimaju antibiotike. Procjenjuje se kako i do 80 posto žena u postmenopauzi pati zbog simptoma urogenitalne atrofije. 

• Nervni sistem: Mjesta na koja se vežu estrogeni nalaze se i u mozgu, između ostaloga i u dijelovima koji su odgovorni za ponašanje, koncentraciju i pamćenje. Mnoge žene navode kako su u tom razdoblju postale razdražljive, osjetljive na sitnice, sklone burnome reagiranju (češće tijekom “napada” valova vrućine), sklone plaču. Osim toga navode teškoće pri koncentriranju, pamćenju i sl..
• Utvrđeno ja kako estrogeni poboljšavaju protok krvi kroz mozak, poboljšavaju stvaranje tvari u mozgu koja služi kao prijenosnik živčanih signala između moždanih stanica, te smanjuju nastajanje tvari koja se smatra jednim od mogućih uzroka Alzheimerove demencije (oblika duševnog i intelektualnog propadanja obilježena progresivnom zaboravljivošću).
  Estrogeni ublažuju klimakterične smetnje koncentracije i zaboravljivost, kao i osjećaj tjeskobe i potištenosti i/ili razdražljivosti. Znatan udio žena koje primjenjuju hormone navode kako se općenito bolje osjećaju.  
• Druge promjene :Starenje i nedostatak estrogena mogu dovesti i do promjena na zubnom mesu i zubima, očima (suhoća oka ili prekomjerno suzenje), noktima (postaju suhi i lomljivi). 

Šta možete učiniti za sebe: 

• Redovita tjelovježba pomoći će u održanju mišićnog tonusa, ženstvenog izgleda, dobrog osjećanja i optimalne tjelesne težine. Brža šetnja bolja je od plivanja primjerice, ali može se kombinirati jedno i drugo.  
• Da bi se kost pregrađivala i na taj način održala potrebnu čvrstoću, potrebno ju je poticati vježbama opterećenja (brža šetnja, i sl.). Ne pretjerujte s prekomjernim povremenim vježbanjem; najpovoljnije djeluje trajno vježbanje prilagođeno vašim sposobnostima. Održavajte dobru tjelesnu kondiciju. Vježbanjem aktivirate srce i krvne žile i sprečavate moguće komplikacije promjena na tim organima. Nakon vježbanja osjećat ćete se bolje, a bolje ćete i spavati. Ako budete vježbali na večer prije spavanja, možda ćete pogoršati probleme u vezi s nesanicom.  
• Pripazite na odmjeren unos prehrambenih namirnica; nakon pedesete godine života uz do tada uobičajen način prehrane možete postati skloniji prekomjernoj težini.  
• Brinite se za sebe nastojeći ostati i mentalno aktivni, jer to će vam nedvojbeno pomoći u nadolazećim godinama.  
• Ne ustručavajte se razgovarati s liječnikom: nakon što vam odgovori na pitanja o povoljnim učincima i rizicima te izloži mogućnosti liječenja moći ćete donijeti ispravnu odluku.  
• Ne zanemarujte kontrolne preglede kada je za njih vrijeme, jer time ostajete bez liječničkog nadzora, koji je vrlo važan u razdoblju života u kojem se nalazite. Uz to gubite prigodu da se postojeće liječenje prilagodi ili unaprijedi ako zatreba. 
• Birajte i nosite laganiju odjeću;
• Spavajte u nezagrijanoj prostoriji;
• Smanjite općenito unos hrane, izbjegavajte začinjenu hranu, kavu i napitke koji sadrže kofein, alkohol;
• Prekinite pušenje duhana;
• Vježbe disanja u blažim napadima valova vrućine ponekad mogu pomoći;
• Redovita je tjelesna aktivnost općenito važna za održavanje zdravlja a korisna je i za ublažavanje tegoba u perimenopauzi.